5 opštih savjeta kako sačuvati zdravlje

Najčešće se zdravlja sjetimo onda kada se razbolimo. Rijetko razmišljamo o tome šta trebamo učiniti da bismo ostali zdravi. Sjetimo se onda kada smo umorni, iscrpljeni, kada krenemo kašljati i kihati.

U nastavku donosimo nekoliko generalnih pravila pomoću kojih možemo unaprijediti svoje zdravlje. Niti jedno od ovih pravila nije tek izmišljeno te ste vjerovatno za većinu već i čuli, ali možda baš sad ovog puta se odlučite nešto i promijeniti.

1. Ispijanje vode

Redovno ispijanje vode jedno je od važnih pravila za očuvanje zdravlja.

Preporučuje se svako jutro započeti s pola iscijeđenog limuna u čaši mlake vode. Ovakav napitak pije se ujutro, natašte. Limun je pun vitamina C koji donosi mnoge dobrobiti. Ovakav napitak djeluje kao antioksidans (gdje se neutralizuju slobodni radikali koji oštećuju sve stanice unutar našeg organizma), ali i kao diuretik koji poboljšava cirkulaciju tekućine kroz naše tijelo i oslobađa tijelo od viška tekućine. Tako se poboljšava probava, obnavljaju stanice kože i reguliše se pH čitavog organizma. Kako biste se lakše podsjetili na konzumiranje vode, nosite bocu vode stalno sa sobom. Na taj će vam način ući u naviku redovno konzumiranje tekućine. Ako je to moguće, izbjegavajte klasična gazirana pića i radije uzmite dijetalno gazirano piće bez šećera. Gazirani napici sadrže puno kalorija i šećera zbog čega se ljudi nesvjesno i debljaju, a nakon što popiju piće i dalje ostaje osjećaj žeđi.

2. Izbjegavanje šećera

Jedite umjereno. Budite upoznati s brojkama na vašem laboratorijskom nalazu, odnosno redovno kontrolišite holesterol i šećer u krvi. Na ovaj način lakše ćete prepoznati rane znakove narušavanja kvalitete organizma. Osim toga, vodite računa o tome ko je u vašem porodičnom stablu imao koju bolest. Porodična anamneza važan je dio svakog pregleda. Veliki dio bolesti provlači se kroz isto porodično stablo, a tu pripada i šećerna bolest. Što je tanjir šareniji, to je kvalitetniji. Ugljikohidrate ne treba u potpunosti izbaciti jer ni to nije zdravo, samo treba pronaći zdraviju verziju pa je tako bijelu rižu, hljeb, bijelu tjesteninu potrebno zamijeniti zdravijim oblicima jer oni nemaju nikakvu hranjivu vrijednost, a vrlo brzo i lako debljaju.

3. Dovoljno sna

Preskakanje sna može smanjiti volumen mozga. Ljudi koji manje spavaju s vremenom brže gube na volumenu mozga. Iako zvuči kao da se lako prepoznaje, nesanica se ponekad maskira i danas imamo sve veći broj ljudi koji pati od iste. U simptome nesanice spada nemogućnost dovoljnog spavanja noću, kao i poteškoće prilikom usnivanja. Učestalo buđenje tokom noći takođe može biti znak nesanice. Ljudi koji boluju od nesanice obično pate i od dnevnog umora ili pospanosti, kao i razdražljivosti tokom dana. Nesanica se još povezuje i s nastankom glavobolja.

4. Prestanak pušenja i konzumacija alkohola

Pušenje i redovna konzumacija alkohola najgore su stvari koje možete činiti svom tijelu. Pušenje pripada u skupinu najčešćih uzročnika narušavanja kvalitete života i zdravlja koja nepovratno vodi u teška oboljenja i smrt. Konzumacija alkohola rezultuje širenjem krvnih žila što dovodi do glavobolje. Direktno djeluje na neke od neurotransmitera, histamina, serotonina i prostaglandina čime takođe doprinosi glavobolji. Alkohol direktno dovodi do iritacije sluznice crijeva i želudca što mi najčešće vidimo kao proljev i povraćanje. 

5. Fizička aktivnost

Danas je sve manje vremena za fizičku aktivnost, međutim kada bismo bili svjesni činjenice koliko je ona važna za naše fizičko i psihičko zdravlje, bili bismo puno redovniji u toj aktivnosti.

Fizička aktivnost može dovesti do poboljšanja mentalne sposobnosti. Ovo nije tek puka fraza, već su zdravstvene studije pokazale kako ljudi koji su aktivniji imaju veći volumen mozga u onom dijelu koji je odgovoran za memoriju. Kada kažemo da je potrebna redovnija fizička aktivnost, govorimo o otprilike 12 treninga mjesečno, odnosno od tri do četiri treninga sedmično. Ipak je za mnoge i to previše, stoga treba početi od malih stvari. Kada god je to moguće, vožnju automobilom ili autobusom zamijenite biciklom ili hodanjem. Pokretne stepenice trebaju se zamijeniti onim klasičnim. U pauzama na poslu (pogotovo kada se radi o sjedećim poslovima) svakih 30 do 45 minuta potrebno je istegnuti se. Aktivnost smanjuje nivo stresa, povećava energiju te doprinosi jačanju imunološkog sistema.